Prethodne informacije


Bosna i Hercegovina se pridružila programu Erasmus+ u 2014. godini. BiH je reagovala na molbe akademske zajednice, društva, studenata, mladih i drugih zainteresovanih korisnika da budu dio EHEA. Činjenica je da je mobilnost studenata glavna tačka za sve dolazeće aktivnosti i da postupci priznavanja nisu u skladu sa međunarodnim dokumentima unutar EHEA. To je bio glavni razlog zašto Konzorcijum želi preduzeti ovaj projekat. Bosna i Hercegovina je potpisala i potvrdila Lisabonsku konvenciju o priznavanju 2003. godine, ali zakoni o priznavanju inostranih visokoškolskih kvalifikacija u Bosni i Hercegovini nisu u potpunosti usklađeni sa Konvencijom, ali ni postupci priznavanja visokoškolskih ustanova nisu sasvim jedinstveni i usklađeni sa Konvencijom. Takođe, Konzorcijum je svjestan činjenica da bez usklađenih procedura priznavanja nema mobilnosti studenata i nastavnika na odgovarajući način.

U skladu sa pravilima, sada je priznavanje kvalifikacija priznato kao osnov internacionalizacije visokog obrazovanja i mobilnosti studenata. Bosna i Hercegovina nema Priručnik o priznavanju, koji bi trebao dati direktne i praktične odgovore na izazove i očekivanja, a koje su pokrenuli političari, kreatori politike, studenti, roditelji i poslodavci. Cilj Uputstva za priznavanje trebalo bi obezbijediti trajno rješenje institucionalne politike priznavanja, koja se zasniva na Lisabonskoj konvenciji o priznavanju, a koja je pravno obavezujući tekst UNESCO-a i Savjeta Evrope u vezi priznavanja inostranih kvalifikacija.

Naglasak na internacionalizaciji i priznavanju kvalifikacija trebalo bi da doprinese implementaciji kriterijuma za ocjenu inostranih visokoškolskih kvalifikacija, koje bi trebalo primjenjivati u postupku priznavanja u cilju zapošljavanja, nastavka obrazovanja, uzimajući u obzir raznolikost visokog obrazovanja, vrstu studija, sadržaj studijskog programa i metode nastave. Na taj način, saradnju BiH partnera trebalo bi poboljšati sa partnerima iz zemalja članica EU, kontinuirano studiranje trebalo bi olakšati u poređenju sa odgovarajućim studijskim programima, ECTS bodovima i kvalifikacijama.

S obzirom da je pristupanje u EHEA-u glavni cilj dugo vremena u BiH, važni problemi nikada nisu bili uočeni, jer nije bilo dovoljno inicijative. To su ključni faktori koji usporavaju pristupanje u EHEA. Ovaj projekat pokušava da se fokusira na nacionalne i institucionalne prioritete.

Ovaj projekat će morati da riješi problem pozicioniranja međunarodnih ureda univerziteta u BiH u cijeloj strukturi. Ovi uredi zajedno sa studentskim uredima će se ojačati na različite načine.

Nedavni provedeni proces HEIs akreditacije visokoškolskih ustanova u BiH upućivao je na internacionalizaciju, kao i na istraživanje, kao najveći problem u BiH. Stvaranje kriterijuma za procjenu internacionalizacije trebalo bi da doprinese usmjeravanju visokoškolskih ustanova na implementaciju internacionalizovanih strategija i indikatora koji bi mogli ukazati na međunarodni karakter.

Jedan od glavnih ciljeva internacionalizovanog visokog obrazovanja jeste pružanje najrelevantnijeg obrazovanja studentima, koji će sutra biti građani, preduzetnici i naučnici.

Glavni razlozi za internacionalizaciju institucije po važnosti su:

  • Poboljšati sposobnost studenata;
  • Internacionalizovati kurikulum;
  • Poboljšati međunarodni profil institucije;
  • Ojačati istraživanje i produkciju znanja;
  • Modifikovati instituciju i osoblje;

Uvodom internacionalizacije u kulturu visokog obrazovanja, studenti i nastavnici mogu steći veću svijest o globalnim pitanjima, kako ovi obrazovni sistemi djeluju u drugim zemljama, kulturama i jezicima.

Uključivanje vlasti u internacionalizaciju ima dva cilja: podržavanje širenja internacionalizacije i očuvanje njenog kvaliteta. Vladina politika igra ključnu ulogu jer može olakšati internacionalizaciju visokoškolskih ustanova. Nacionalne strategije internacionalizacije visokog obrazovanja ili politike mogu uticati na nacionalnu konkurentnost kroz privlačenje međunarodnih istraživačkih inicijativa, korporativnih partnerstava i olakšavanja mobilnosti studentskih i fakultetskih talenata.

Pored osam javnih univerziteta koji čine Konzorcijum, projekat bi imao koristi od Centra za informisanje i priznavanje kvalifikacija u visokoškolskoj ustanovi kao ENIC Centar Bosne i Hercegovine, Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta u BiH, Agencije za akreditaciju visokog obrazovanja Republike Srpske, Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke i međunarodnih partnera iz Belgije, Velike Britanije i Portugala, koji će pomoći u njihovoj ekspertizi i iskustvu. Takav Konzorcijum je garancija da će projekat postići očekivane rezultate.